Što su vodene kozice?
Vodene kozice su vrlo zarazna virusna bolest koja se očituje jakim svrbežom i osipom po koži u obliku mjehurića ispunjenih tekućinom, koji pucaju i stvaraju krastice. Bolest se najčešće javlja u epidemijama, pogotovo u vrtićima i školama.
Vodene kozice šire se zrakom u kapljicama koje sadrže virus varicella zoster. Osoba s vodenim kozicama najzaraznija je dan, dva prije i neposredno po pojavi simptoma te ostaje zaraznom sve dok se zadnji mjehurić ne pretvori u krastu. Izolacija inficirane osobe pomaže u sprečavanju prijenosa infekcije na ljude koji nisu preboljeli vodene kozice. Osoba koja je preboljela vodene kozice stječe imunitet i ne može više oboljeti. Međutim, virus ostaje u tijelu nakon prve infekcije i katkada se tijekom života reaktivira uzrokujući herpes zoster.
Simptomi vodenih kozica:
Nakon inkubacije od 10 do 21 dana bolest počinje blagim porastom temperature, curenjem nosa i malaksalošću. Nakon 24 do 36 sati javlja se osip u obliku malih, plosnatih crvenih pjega na koži (ponekad i na sluznicama). Svaka pjega ubrzo se izdigne i oblikuje okrugli mjehurić ispunjen tekućinom na crvenoj podlozi. Mjehurići se pojave u skupinama, najprije na trupu i vlasištu, a onda se šire na udove i lice u roku od dva do četiri dana. Osip obično prestaje do 5. dana, većina mjehurića se pretvori u kraste do 6. dana a otpadnu za manje od 20 dana. Na licu, rukama i nogama ima razmjerno malo osipa, osim u teškim slučajevima kada je prekrivena cijela površina tijela. Ako je osip oskudan, uglavnom je smješten na gornjem dijelu trupa. Vrijedovi se mogu pojaviti u ustima (gutanje je bolno), na kapcima, u gornjem dišnom traktu, debelom crijevu i rodnici. Osip u grkljanu i gornjim dišnim putovima može katkada prouzročiti znatne teškoće s disanjem. Mogu se povećati limfni čvorovi na vratu i postati bolno osjetljivi. Najgore razdoblje bolesti obično traje 4 do 7 dana.
Put prijenosa:
Vodene kozice se prenose kapljičnim putem u izravnom kontaktu sa zaraženom osobom, ali i preko predmeta kontaminiranih kapljicama zaražene osobe. Bolesnik s vodenim kozicama je zarazan dan dva prije pojave osipa, i to traje dok se zadnje kraste potpuno ne posuše.
Moguće komplikacije:
Komplikacije bolesti mogu biti raznolike i uglavnom su uzrokovane nezgodnim mjestom osipa ili naknadno pridruženom bakterijskom infekcijom (sekundarna infekcija mjehurića stafilokokom ili streptokokom)
Liječenje:
Nekomplicirani oblici bolesti se uglavnom liječe simptomatski. Da bi se smanjila mogućnost nastanka sekundarne infekcije mjehurića, potrebno je pridržavati se određenih pravila – oboljelo dijete treba redovito kupati i održavati mu ruke, odjeću i posteljinu čistima. Nokti bi mu, također, trebali biti uredno podrezani. Svrbež tijekom vodenih kozica može biti vrlo jak i potrebno ga je ublažiti jer upravo češanje pogoduje nastanku sekundarnih bakterijskih infekcija. Tradicionalno su se prepisivale kupke u hipermanganu za antiseptički učinak te tekući puder s anestezinom za ublažavanje svrbeža. Kupke u hipermanganu nisu prikladne za osobe koje imaju suhu kožu, a osobito ih trebaju izbjegavati djeca s atopijskim dermatitisom. Tekući puder s anestezinom ne preporučuje se za korištenje na djeci mlađoj od sedam godina, a sve se više izbjegava i zbog okluzivnog djelovanja, koje može pogodovati nastanku infekcije mjehurića. Svrbež pogoršavaju vrućina i znoj. Za olakšavanje svrbeža bilo bi najbolje koristiti neke pripravke koji se nanose lokalno i koji neće naškoditi ionako osjetljivoj i tankoj dječjoj koži.
ZDRAVSTVENA VODITELJICA:
Patricija Vinko Goričanec
