Uloga zajedničkog čitanja slikovnica i pričanja priča u ranom razvoju djeteta

Dragi roditelji,

Ove se godine od 15. listopada do 15. studenog obilježava Mjesec hrvatske knjige, pa smo za Vas pripremili kratak članak o važnosti i dobrobiti čitanja priča i pripovijedanja za razvoj djeteta. Uz to smo pripremili i nekoliko savjeta za što zabavnije i kvalitetnije vrijeme provedeno uz knjigu ili priču!

Brojna su istraživanja pokazala da pričanje priča djeci od najranije dobi, kao i zajedničko čitanje, promatranje i komentiranje slikovnica pozitivno utječe na razvoj djeteta. Djeca kojoj se čita i priča od rođenja razvijaju se brže, uspješnija su u usvajanju komunikacijskih i socijalnih vještina i bolje se snalaze u komunikaciji s drugima.

Slikovnica je serija slika (koje mogu ali ne moraju biti tematski povezane) prilagođenih mogućnostima djece pojedine dobi. Njezina je uloga prije svega reprezentacija poznate stvarnosti da bi dijete što lakše moglo povezati konkretne stvari (situacije i predmete) s apstraktnim pojmovima (riječima). Priča se odnosi na slobodno pripovijedanje, a obogaćuju svijet djetetove mašte.

I pričanje priča i promatranje slikovnica važni su za djetetov razvoj. Dijete uglavnom uči od odraslih – prvo promatranjem i proučavanjem, a zatim ponavljanjem njihovih radnji. Tako se uči i govor, a interakcija i komunikacija s odraslima s kojima je dijete uspostavilo socio-emocionalnu vezu pritom ima nezamjenjivu ulogu. Zbog toga je bitno stvarati nove situacije u kojima će dijete biti motivirano za govor i komunikaciju, a priče i slikovnice predstavljaju idealnu situaciju za takav razvoj. Međutim, osim razvoja govora i komunikacije, zajedničko pričanje priča te čitanje, promatranje i komentiranje slikovnica ima nezamjenjivu ulogu u cjelokupnom razvoju djeteta.

Slikovnice i priče, osim razvoja govora, imaju i informacijsko-odgojnu funkciju. One daju odgovore na pitanja koja dijete samo sebi postavlja, ali i predstavlja izvor znanja o pojavama i problemima kojih dijete do sada nije ni bilo svjesno. Nadalje, slikovnice i priče imaju spoznajnu funkciju. Pomoću njih dijete provjerava svoje spoznaje, te uči da su njegova iskustva valjana i viđena. Tu je bitna i funkcija socijalizacije. Dijete uči o svijetu u kojem živi, načinu na koji društvo funkcionira i doživljava okruženja o kojima ne može učiti iz prve ruke, bilo da se radi o životu u gradu ili na selu, radu u polju ili tvornici, domaćim ili šumskim životinjama. Pomoću slikovnica dijete može naučiti o načinu na koji su prijašnje generacije živjele i radile, zbog čega ona predstavlja priliku za razmjenu iskustava i uspostavljanje veza među generacijama. Slikovnice također razvijaju estetski ukus djeteta, odnosno razvoj osjećaja ljepote.

Uz navedeno, neizostavno je spomenuti i zabavnu funkciju knjige, odnosno priče. Trenuci s knjigom djetetu se ne smiju učiniti dosadnim, zbog čega ga je dobro što više uključiti u proces čitanja ili pripovijedanja.

KAKVE SU SLIKOVNICE NAJPRIMJERENIJE MOJEM DJETETU?

Danas postoji bezbroj slikovnica i knjiga za djecu, a među njima se ponekad teško odlučiti koje odabrati. Tu postoji nekoliko jednostavnih pravila koja Vam mogu pomoći!

• Dobre slikovnice sadrže ilustracije koje su jednostavne, djetetu lako razumljive i prepoznatljive. Uglavnom je dobro izbjegavati previše detalja koji djeci odvlače pozornost od onoga što je bitno. Osim toga, ukoliko dijete traži slikovnicu s vama, dobro ga je pustiti da samo odabere ono što ga najviše privlači!

Uz to, dobro je osigurati da slikovnica bude primjerena dobi djeteta:

• 6 mjeseci do 18 mjeseci: slikovnice koje su nalik na igračku. To su često nepoderive slikovnice koje se mogu preklapati na različite načine, mekane su ili napravljene od kartona sa zaobljenim rubovima, dijete ih može savijati ili gristi. Te su slikovnice obično bez teksta ili sa malo teksta (jedna riječ na stranici ili riječ uz svaku sličicu).
• Do 3 godine: Slikovnice s vrlo malo teksta, često sadrže pjesmice ili rimu, te „pojmovne slikovnice”, gdje se uz crtež pojma javlja riječ. Tu su djeci zanimljive i trodimenzionalne slikovnice, odnosno slikovnice čije se ilustracije mogu podići kad se knjiga otvori.
• Između 3 i 4 godine: Slikovnice sa jednostavnom radnjom i jednostavnim temama s kojim se djeca susreću u svakodnevnom životu, odnosno teme o životinjama, obitelji, prijateljstvu. Takve slikovnice trebaju sadržavati jednostavne, kratke i jasne rečenice.
• Između 5 i 6 godina: Slikovnice sa složenijim tekstom, moguće je razgovarati o ljudima iz različitih kultura i civilizacija. U ovoj je dobi djeca vole čitati basne ili bajke.

KAKVE JE PRIČE NAJBOLJE PRIČATI?

Najbolje su priče one koje dopiru do dječjeg unutarnjeg svijeta. To su priče koje se bave temama kojima se trenutno bavi i dijete, odnosno priče koje sadrže likove koji prolaze kroz ono kroz što i dijete prolazi. Ne samo da takve priče pomažu djetetu da se osjeća manje samo sa svojim emocijama, one također mogu pomoći Vama, da u razgovoru s djetetom o priči, bolje razumijete unutrašnji svijet djeteta. Ako se djetetu omogući da se poistovjeti s likom iz priče, ono će lakše, kroz priču, pronaći rješenje problema koji ga muči. Priče omogućuju djeci da se u zaštićenoj i sigurnoj, ugodnoj okolini bave svojim strahovima, nesigurnostima, ili jednostavno znatiželjom!

Uz to, dobre su priče one koje razvijaju dječju maštu. Ukoliko sami pripovijedate priču, dobro je u to uključiti i dijete! Na primjer, možete dijete potaknuti da sudjeluje u pričanju i osmišljavanju priče s Vama, postavljajući pitanja kao što su, „I što se tada dogodilo?”, „Kamo su likovi nakon toga otišli?”, „Što misliš da su tamo pronašli?”. Cilj pričanja priča ili čitanja slikovnica nije da dijete mirno sjedi i sluša, već da u interakciji s osobom kojoj vjeruje kroz priču istraži sebe, bolje razumije svoje emocije, ali i svijet oko sebe!

KAKO ORGANIZIRATI ZAJEDNIČKO PROMATRANJE SLIKOVNICA ILI PRIČANJE PRIČA?

Djeca uživaju provoditi vrijeme s odraslim osobama kojima vjeruje, bilo da su to roditelji ili skrbnici, djedovi ili bake, ili tete u vrtiću. Također, djeca uživaju u pričanju priča i slikovnica. Da bi im omogućili što bolji doživljaj uz priču:

• Pronađite mirno i tiho mjesto za čitanje i promatranje slikovnice/ pričanje priče. To neka bude mjesto na kojem se dijete osjeća sigurno.
• Knjigu ili priču uključite u aktivnosti gdje je djetetu obično dosadno, na primjer na mjestima gdje je potrebno čekati – kod doktora, pri dugoj vožnji autom…
• Čitajte glasno i izražajno! Djeca vole slušati Vaš glas, ali nemojte dopustiti da on postane monoton. Mijenjajte ritam i boju glasa, budite kreativni i dajte različite glasove različitim likovima! Činite stanke u čitanju i dopustite djetetu vrijeme da upije ono što je čulo.
• Uključite dijete u proces! Dopustite mu da okreće stranice ili drži knjigu. Slušajte ga. Ponavljajte riječi koje mu se sviđaju, razgovarajte o ilustracijama koje mu se sviđaju, postavljajte mu pitanja, odgovarajte na njegova pitanja!
• Djeca uživaju čitati slikovnicu ili pričati priču nekoliko puta. Učinite to! Vraćajte se pričama i slikovnicama koje se djetetu posebno sviđaju ili koje traži! Potaknite dijete da ponovno prepriča priču s Vama. Ohrabrujte ga, slušajte ga.
• Dopustite djetetu slobodu u vremenu uz priču ili knjigu! Ukoliko dijete želi u pripovijedanje priče uključiti igru igračkama, dopustite to! Dajte mu do znanja da su njegove želje važne, da je vrijeme za pripovijedanje ujedno i vrijeme za razvoj mašte!

Želimo Vam ugodan i zabavan Mjesec hrvatske knjige! Učlanite se u lokalnu knjižnicu i otkrijte s djetetom svijet knjiga i priča!

Saša Šprajc,

mag. philol. angl. et mag. paed.